Kako individualni i timski sportovi doprinose zdravom okolišu: 3 ključna uvida

Preporučene kladionice

Posjeti

Do 300 USD Posjeti

$100 Posjeti

BITNI ZAKLJUČCI:

• Sport i okoliš imaju složenu i obostrano korisnu interakciju u kojoj oboje imaju veliki utjecaj jedno na drugo.
• Sportovi u zatvorenom prostoru kao ni sportovi na otvorenom nisu izuzeti od učinaka klimatskih promjena.
• Promicanjem zelenih ideja i motiviranjem zajednica domaćina na dugoročna poboljšanja infrastrukture, mega-događaji mogu povremeno djelovati i kao katalizatori za korisne promjene.

Fotografija: Vožnja biciklista uz rijeku (https://www.pexels.com/photo/bicyclist-passing-the-road-near-the-river-163407/)

Bez obzira što činimo kako bismo bili zdravi i jaki, dugo se pitamo što se događa u svijetu sporta i kako konzumerizam potiče potražnju za specijaliziranom sportskom opremom. Sport mora imati ogroman utjecaj na okoliš. Brojne sportske, hobi i inicijative za dobrobit potaknule su ogromnu potražnju za odjećom, tehnologijom, opremom, hranom i drugim predmetima.

Neki se odlučuju za teretanu, što zahtijeva određenu obuću, odjeću, boce za vodu, metaboličke praške, grickalice, pića i razna pomagala za rast mišića. Bicikli, odgovarajuća obuća, odjeća, visokoenergetska hrana, boce za vodu i drugi predmeti neophodni su onima koji se odluče voziti bicikle. Neki ljudi biraju timske sportove, koji zahtijevaju specifičnu opremu, obuću, lopte i odjeću. Za kitesurfing i druge vodene sportove potrebna su ronilačka odijela, daske, zmajevi, velike torbe i druga oprema. Trkačima su potrebne boce za vodu, hrana, odjeća za trčanje i tenisice. Jogiji trebaju tamjan, svijeće, ulja, prostirke i posebnu odjeću.

Kakav onda utjecaj sva ta oprema ima na okoliš?

Uzmite u obzir da je većina sportske opreme izrađena od metala i plastike te se baca kada je odslužila svoju svrhu, bilo da je pokvarena ili ostarjela. Smeće koje završava na odlagalištima gdje zagađuje okoliš i prodire u tlo utječe na sva živa bića. Ohrabrujuće je da proizvođači sve više uključuju bioplastiku u svoju robu i od samog početka koriste održivije materijale.

Osim toga, mnoge tvrtke i sportski lideri postaju ekološki prihvatljivi i zagovaraju ekološki prihvatljive zamjene za novu opremu, uređaje i ekološki štetne proizvode. „6 R“ – smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati, preispitati, odbaciti i popraviti – mogu usvojiti svi koji proizvode i kupuju sportsku opremu. No, vratit ćemo se na opremu kasnije u članku, jer je to samo jedna komponenta uključena u odnos između sporta i okoliša.

Okoliš i sport (ili obrnuto)

Sport i okoliš imaju složenu i obostrano korisnu interakciju u kojoj oboje imaju veliki utjecaj jedno na drugo. Prirodni okoliši koji su zaštićeni ključni su za razne sportove. U praktički svakoj aktivnosti ključno je učiti i razvijati svijest o vlastitom prirodnom okruženju, uključujući vremenske uvjete, vodu, tlo i snježne uvjete.

Iako je povijest većine suvremenih sportova obilježena pomakom od prirode prema umjetnom – u smislu okruženja, opreme, filozofije i brige za zdravlje sportaša – sportaši se i dalje uvelike oslanjaju na svoju okolinu, a okolina uvelike utječe na to kako su naši sportovi postavljeni.

Ključni uvid br. 1: Utjecaj okoliša na sport

Sport ovisi o čistom, zdravom i održivom okruženju za sigurnu i ugodnu igru, uključujući čist zrak, odgovarajuću temperaturu, čistu vodu i zdrava područja. Sportski menadžeri i sportaši pretpostavljali su da će prirodni okoliš ostati nepromijenjen generacijama. Kao rezultat toga, razvili su složene “ovisnosti” u svojim lancima opskrbe, rasporedima i sustavima. Ovisnost sporta o prirodnim okruženjima naglašava koliko je važno održavati planet zdravim jer stanje okoliša izravno utječe na performanse i iskustvo sportaša, kao i na nesmetano odvijanje sportskih događaja.

Sportovi u zatvorenom kao ni sportovi na otvorenom nisu izuzeti od učinaka klimatskih promjena. Prirodni ekosustavi koji održavaju sportove uvelike pate zbog zagrijavanja oceana, odrona stijena, otapanja leda i porasta temperatura. Dok toplinski valovi utječu na aktivnosti na otvorenom i mogu utjecati na sigurnost i performanse igrača, erozija obale, oluje, poplave i promjene brzine vodenih struja predstavljaju prijetnju vodenim sportovima. S manje snijega i oštrijim vremenskim uvjetima, zimski sportovi poput skijanja posebno su ugroženi.

Ključni uvid br. 2: Utjecaj sporta na okoliš

Budući da pruža zabavu, gradi zajednicu i potiče tjelesnu kondiciju, sport je odavno bitna komponenta ljudskog društva. Međutim, nemoguće je zanemariti kako sport utječe na okoliš.

Utjecaji sportskih objekata i događaja na okoliš

Stadioni i drugi sportski objekti igraju značajnu ulogu u suvremenoj sportskoj kulturi. Ipak, ekosustav može biti značajno pogođen njihovim razvojem. Osim što troše puno energije i vode te proizvode puno smeća, čišćenje zemljišta za njihovu izgradnju može rezultirati gubitkom ekosustava i vrsta. Izgradnja novih hotela i autocesta također je potrebna za velike međunarodne sportske događaje poput Olimpijskih igara ili Svjetskog prvenstva u nogometu, što povećava štetu za okoliš koju ti događaji stvaraju.

Osim toga, ti međunarodni sportski događaji često zahtijevaju izgradnju velikih, specijaliziranih sportskih objekata, ali mnoge od tih zgrada ostaju nedovršene ili nedovoljno iskorištene nakon završetka događaja, kao što je bio slučaj sa stadionom Maracanã tijekom Olimpijskih igara u Riju 2016. ili

Olimpijskim vodenim centrom u Marousiju tijekom Olimpijskih igara u Ateni 2004., što pogoršava utjecaj na okoliš. Kako bi se smanjili učinci ovih mega-događaja na okoliš, sve je veći poziv za održivijim planiranjem i ponovnom upotrebom infrastrukture.

Međutim, promicanjem usvajanja zelenih ideja i motiviranjem zajednica domaćina na dugoročna poboljšanja infrastrukture, mega-događaji mogu povremeno djelovati i kao katalizatori korisnih promjena. Ta poboljšanja, koja uključuju stvaranje urbanih zelenih površina i mreža javnog prijevoza, mogu imati dugoročne pozitivne učinke na okoliš koji traju i nakon događaja.

• Gradski metro sustav značajno je proširen tijekom Ljetnih olimpijskih igara 2004. u Ateni.
• Još jedna česta korist mega-događaja je smanjenje onečišćenja zraka. To se vidjelo na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. u Ateni, Ljetnim olimpijskim igrama 2008. u Pekingu i Ljetnim olimpijskim igrama 2016. u Riju.
• Prema provedenim istraživanjima, ljudi nakon velikih događaja imaju tendenciju prihvaćanja zelenijeg načina života i ekološki prihvatljivijih ponašanja. Povećana dostupnost zelene infrastrukture, poput postavljanja kanti za recikliranje, zelenih staza prilagođenih biciklistima i promicanja ekološki certificiranih proizvoda i usluga, zaslužna je za ta poboljšanja.

Klimatske promjene i sport

Zbog proizvodnje smeća, potrošnje energije i prijevoza, same sportske aktivnosti povećavaju emisije ugljika. Budući da sport utječe na ovu krizu i da je njome pogođen, sve je više prepoznata veza između sporta i klimatskih promjena. Općeprihvaćeno je da su neodržive aktivnosti u sportu dodatno doprinijele klimatskim promjenama, unatoč činjenici da je utjecaj sportskih organizacija na okoliš složen i teško ga je kvantificirati.

Emisije iz globalne sportske industrije jednake su onima iz srednje velike nacije. Izgradnja i korištenje različitih sportskih objekata, lanci opskrbe sportskom opremom i ugljični otisak prijevoza do i od događaja imaju značajan utjecaj na globalnu klimu. Na primjer, predviđa se da je tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. u Rusiji ispušteno 2,16 milijuna tona ugljičnog dioksida, u usporedbi s 3,6 do 4,5 milijuna tona tijekom Olimpijskih igara u Riju 2016. go

dine.

Priroda i sport

I na našem planetu postoji prirodna kriza: zagađenje, invazivne vrste, uništavanje staništa i klimatske promjene imaju neviđen utjecaj na prirodni svijet. Kako bismo zaustavili i preokrenuli gubitak bioraznolikosti i štetu prirodnom svijetu na koji se svi oslanjamo kako bismo održali svoje zdravlje i dobrobit te osigurali čist zrak, svježu vodu i hranu, svi u društvu, uključujući i sportsku zajednicu, moraju djelovati odmah.

Kako bi se osnažio sport u zagovaranju prirode te pomogao u njezinom očuvanju i obnovi, organizacija Sports for Nature Framework nastoji provesti revolucionarne akcije pozitivne za prirodu u sportu do 2030. i nadalje. Stvorili su je United Nations Environment Programme (UNEP), Međunarodni olimpijski odbor (MOK), Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN), Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) i sportske organizacije.

Kroz svoja četiri vodeća načela, nudi strategiju za pomoć sportu na svim razinama i ubrzanje svoga djelovanja u zaštiti okoliša:

• Očuvati okoliš i spriječiti štetu vrstama i njihovim prirodnim staništima.
• Gdje god je to izvedivo, obnoviti i regenerirati prirodu.
• Prepoznati i smanjiti ekološke rizike u svojim mrežama dobavljača.
• Poticati i educirati ljude o ekološkim problemima, kako unutar tako i izvan sporta.

Plastika i sport

Plastika se široko koristi u sportu. Opsežno se koristi u sportu u svemu, od stadiona i terena do odjeće, opreme i sportske opreme. Od nevjerojatno lagane u usporedbi s drugim materijalima, poput kože koja se koristi u teniskim reketima ili lopticama ili osiguravanja sigurnosti odraslih i djece u vodenim okruženjima putem plutajućih predmeta, smatra se da je plastika dodala značajne prednosti performansi u sportskom svijetu. Sport koristi puno plastike za jednokratnu upotrebu u obliku ulaznica, robe, plastičnih pića i drugih prikrivenih oblika.

Osim što pogoršava globalnu situaciju, onečišćenje plastikom iz sportskog sektora moglo bi naštetiti samom sportskom sektoru. Posljednjih godina ulažu se napori i na lokalnoj i na međunarodnoj razini kako bi se smanjio njihov utjecaj.

MOK ili eng. (IOC) se obvezao na borbu protiv onečišćenja plastikom uklanjanjem plastike za jednokratnu upotrebu sa svojih događaja i podizanjem svijesti o tom problemu kada se 2018. pridružio UNEP-ovoj kampanji Čista mora. MOK i UNEP su 2020. zajedno objavili smjernice za smanjenje plastičnog otiska sportske industrije. Priručnik pruža skup alata organizatorima sportskih događaja i gledateljima na temelju „6 R“-a i oslanja se na smanjenje robe za jednokratnu upotrebu, poboljšanje napora za recikliranje i korištenje istaknutosti i dosega sportskog sektora za podizanje javne svijesti o važnosti rješavanja onečišćenja plastikom.

Ključni uvid br. 3: Utjecaj određenih sportova

Uzmite u obzir da je većina sportske opreme izrađena od metala i plastike te se baca kada odsluži svoju svrhu, bilo da je pokvarena ili ostarjela. Živi svijet je oštećen ovim smećem koje završava na odlagalištima gdje zagađuje okoliš i prodire u tlo. Ohrabrujuće je da proizvođači sve više uključuju bioplastiku u svoju robu i od samog početka koriste održivije materijale. Bioplastika nije rješenje problema plastike; to je zaseban problem sam po sebi. Međutim, ona je početak.

Ukratko rečeno, sportska oprema i trendovi imaju ogroman negativan utjecaj na okoliš. Međutim, sportaši, aktivisti i potrošači imaju sposobnost reći NE i odabrati ekološki prihvatljivije načine održavanja forme bez ugljika. Da bismo vidjeli učinke, pogledajmo nekoliko sportova.

Tenis

Tenis je popularan sport, četvrti po popularnosti u brojnim istraživanjima i drugi po potražnji za klađenjem na web stranicama za klađenje , posebno u Europi, što zahtijeva velike terene, lopte, rekete, posebnu obuću i odjeću. Teniski događaji privlače velik broj gledatelja, a njihov put na mečeve značajno povećava ugljični otisak.

Budući da je teniske loptice teško reciklirati, one predstavljaju poseban ekološki problem. Budući da ne postoji dokazan način za njihovo recikliranje, 330 milijuna teniskih loptica koje se proizvode svake godine diljem svijeta baca se, prvenstveno na odlagališta otpada. Jedna značajna ekološka briga je da im je potrebno više od 400 godina da se raspadnu. Uz to, čak i pod reflektorima, igranje tenisa ima relativno mali ugljični otisak.

Igranje vani je bolje nego igranje u zatvorenom prostoru, a travnata područja smatraju se ekološki prihvatljivijima. U usporedbi sa sportovima sa standardiziranom opremom, tenis povećava proizvodnju i otpad zbog raznolikosti veličina reketa i boja loptica. Slično Formuli 1, međunarodni teniski krug zahtijeva puno putovanja avionom i za profesionalce i za amatere u potrazi za bodovima na rang listi.

Dakle, budući da korišteni materijali često nisu biorazgradivi, postoje problemi i s pakiranjem i sa samim lopticama.

Biciklizam

Vožnja bicikla je definitivno zelena stvar, ali pronaći etički i održivo izrađenu biciklističku opremu može biti teško. Nedavne inovacije na tržištu biciklizma, poput ekološki prihvatljivijih kaciga i biciklističkih sjedala izrađenih od organskog pamuka, možda neće privući zagrižene bicikliste koji teže pobjedi i biti najbolji na svijetu. To je zbog činjenice da diljem svijeta postoji između dvije i četiri milijarde biciklista, a sektor se procjenjuje na nevjerojatnih 26,1 milijardu funti.

Ne treba ni spominjati da će velike korporacije koje promoviraju trendovske, nove proizvode izrađene od najnovijih (toksičnih i nerazgradivih) materijala odvratiti pozornost s ekološke opreme. Pokret za održivu zelenu industriju postupno dobiva na zamahu jer biciklisti počinju razmatrati svoj utjecaj na okoliš. Neki biciklisti misle da je sama vožnja biciklom dovoljna da bi bili ekološki prihvatljivi, no ipak voze i lete na događaje, a neki od njih imaju više bicikala, obuće, kaciga i odjeće.

Jedan primjer neodržive biciklističke opreme je tradicionalna kaciga, koja se obično sastoji od ekspandiranog polistirena (EPS). Iako je dokazano da EPS štiti bicikliste od udaraca i padova, njegov rok trajanja nakon nesreće je kratak, a vozači koji su pogođeni padom moraju kupiti nove kacige. Nadalje, EPS je plastika i ne može se reciklirati osim ako je biciklisti ne koriste za uzgoj biljaka u svojim vrtovima.

Dok neke tvrtke recikliraju stare dijelove bicikala u nove bicikle, druge su počele proizvoditi bicikle s bambusovim i kožnim sjedalima. Iako se tržište rabljenih bicikala širi, elitne vozače ne privlači „stara“ oprema i žele najnovije modele kako bi nastavili pobjeđivati.

Kitesurfing

Kao vodena aktivnost, kitesurfing zahtijeva značajna financijska ulaganja u skupu opremu i automobil kako bi došli do vjetrovitih obalnih područja. Održivost ovog sporta obuhvaća etičko ponašanje u pomorskim okruženjima, kao i nabavu i recikliranje opreme.

Odijela za kitesurfing i daske za kitesurfing obično se izrađuju od polimera i naftnih derivata, što implicira da se u njihovoj proizvodnji troši mnogo energije. Kada kitesurferi kupuju trajne predmete i održavaju ih kako bi osigurali njihovu dugoročnu upotrebu, popravljajući svu opremu ako je oštećena, umjesto da je samo zamjenjuju, mogu biti ekološki osvješteniji. Kupnja i prodaja rabljenih zmajeva, odijela za kitesurfing ili dasaka za kitesurfing produžuje njihov vijek trajanja i pomaže u očuvanju resursa. Odlaganje dasaka ili zmajeva doprinosi odlagalištima otpada i intenzivnoj proizvodnji nove opreme, što ima negativan utjecaj na okoliš.

Dakle, unatoč tome što je ekološki prihvatljiva aktivnost koja koristi energiju vjetra, oprema za kitesurfing ima značajan utjecaj na okoliš. Problemi zaštite okoliša nastaju zbog upotrebe sintetičke gume u odijelima za ronjenje, pjene i stakloplastike u daskama te komponenti na bazi nafte u zmajevima.

Individualni sportovi u odnosu na timske sportove: prednosti i nedostaci